Kada govorimo o zdravlju probavnog sustava, često čujemo izraze poput crijevna mikrobiota, dobre bakterije i probiotici. No što se zapravo krije iza tih pojmova? I kakvu ulogu u cijeloj priči imaju bakterije rodova Lactobacillus i Bifidobacterium?

Naša crijeva nisu samo mjesto kroz koje prolazi hrana. Ona su složen ekosustav u kojem žive brojni mikroorganizmi koji međusobno djeluju, ali i komuniciraju s našim organizmom. Upravo zato danas sve više pažnje posvećujemo ravnoteži crijevne mikrobiote i zdravlju probavnog sustava.

Što su Lactobacillus i Bifidobacterium?

Lactobacillus i Bifidobacterium rodovi su bakterija koji se prirodno mogu pronaći u različitim dijelovima ljudskog organizma, uključujući probavni sustav. Dio su velike i raznolike zajednice mikroorganizama koju nazivamo crijevnom mikrobiotom.

Iako ih često jednostavno nazivamo „dobrim bakterijama“, stvarnost je nešto složenija. Nisu sve bakterije unutar istog roda jednake, niti imaju iste osobine i učinke.

To je posebno važno kada govorimo o probioticima.

Probiotici su, prema međunarodnom znanstvenom konsenzusu, živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u odgovarajućoj količini, mogu ostvariti zdravstvenu korist za domaćina. Pritom se učinci ne mogu automatski pripisati cijelom rodu ili vrsti – važnu ulogu ima konkretan soj.

Gdje se susrećemo s ovim bakterijama?

Bakterije rodova Lactobacillus i Bifidobacterium možemo pronaći u različitim prirodnim izvorima i fermentiranim namirnicama, a pojedini pripadnici tih rodova mogu biti dio i naše crijevne mikrobiote.

Njihova prisutnost u probavnom sustavu nije slučajna. Crijevna mikrobiota predstavlja vrlo složenu zajednicu mikroorganizama čiji se sastav razlikuje od osobe do osobe. Na nju mogu utjecati prehrana, način života, dob, lijekovi, okolišni čimbenici i brojni drugi čimbenici.

Zato ne postoji jedna univerzalna „idealna“ mikrobiota koja izgleda jednako kod svih ljudi.

Zašto su Lactobacillus i Bifidobacterium zanimljivi?

Interakcije između crijevne mikrobiote i našeg organizma iznimno su složene. Mikroorganizmi u crijevima sudjeluju u procesima koji su povezani s probavom, metabolizmom, crijevnom barijerom i imunološkim funkcijama.

Upravo se zbog toga bakterije poput Lactobacillus i Bifidobacterium intenzivno proučavaju.

Važno je, međutim, imati na umu da istraživanja ne znače da svaka bakterija određenog roda ima jednak učinak. Rezultati dobiveni za jedan probiotički soj ne mogu se jednostavno prenijeti na sve druge sojeve iste vrste, a kamoli na cijeli rod.

Drugim riječima: kada govorimo o probioticima, nije važan samo naziv bakterije, nego i njezin konkretan soj.

Što je zapravo probiotički soj?

Zamislimo bakteriju kao osobu s imenom i prezimenom.

Rod je poput obiteljskog prezimena, vrsta poput imena, a soj predstavlja vrlo preciznu oznaku konkretne bakterijske linije.

Zato dva mikroorganizma iz iste vrste mogu imati različite karakteristike. Mogu se razlikovati po svojim svojstvima, načinu djelovanja i rezultatima koji su za njih dobiveni u znanstvenim istraživanjima.

Upravo je zato kod probiotika važno gledati cijelu oznaku mikroorganizma, a ne samo naziv roda.

Lactobacillus ili Bifidobacterium – u čemu je razlika?

Iako se često spominju zajedno, Lactobacillus i Bifidobacterium nisu ista skupina bakterija.

Pripadaju različitim rodovima i imaju različite biološke karakteristike. Unutar svakog od tih rodova postoji velik broj različitih vrsta i sojeva.

Zanimljivo je i da se naziv Lactobacillus posljednjih godina u znanstvenoj literaturi mijenja. Dio bakterija koje su se ranije svrstavale u rod Lactobacillus taksonomski je prebačen u nove rodove. Za svakodnevnog čitatelja to možda zvuči kao sitnica, no u znanstvenom smislu takve promjene pomažu preciznije opisati različitost mikroorganizama.

Zato se u suvremenoj literaturi mogu susresti nazivi poput Lacticaseibacillus ili Lactiplantibacillus, iako su se njihove vrste ranije navodile pod širim nazivom Lactobacillus.

Što sve može utjecati na crijevnu mikrobiotu?

Crijevna mikrobiota nije nepromjenjiva. Na njezin sastav i funkciju utječu brojni čimbenici.

Među njima posebno mjesto ima prehrana. Važni mogu biti i dob, svakodnevne navike, stres, tjelesna aktivnost, lijekovi i različiti okolišni čimbenici. Zbog toga briga o probavnom sustavu nije pitanje samo jednog proizvoda ili jedne namirnice, nego šireg životnog stila.

I upravo je to jedan od razloga zašto se danas zdravlje crijeva promatra mnogo šire nego prije.

Prema novom međunarodnom konsenzusu objavljenom 2026. godine, zdravlje probavnog sustava ne treba svoditi samo na sastav mikrobiote. Ono uključuje normalnu funkciju probavnog sustava i odsutnost aktivne gastrointestinalne bolesti ili simptoma koji narušavaju kvalitetu života.

Kada u priču ulaze probiotici?

Probiotici su jedna od mogućnosti koja se istražuje u kontekstu crijevne mikrobiote i zdravlja probavnog sustava.

No važno je naglasiti da „probiotik“ nije naziv za jednu jedinstvenu bakteriju. Probiotički proizvodi mogu sadržavati različite mikroorganizme, a njihov sastav i svojstva mogu se međusobno značajno razlikovati.

Zato pri odabiru probiotičkog proizvoda nije dovoljno pitati samo: „Sadrži li probiotik Lactobacillus ili Bifidobacterium?“

Puno je korisnije pogledati koji je točno mikroorganizam i koji je soj, u kojoj se količini nalazi te postoje li za njega odgovarajući znanstveni podaci.

To je pristup koji omogućuje da o probioticima govorimo precizno, bez pojednostavljivanja i velikih obećanja.

Kako svakodnevno brinuti o crijevnoj mikrobioti?

Briga o probavnom sustavu počinje svakodnevnim navikama.

Raznolika i uravnotežena prehrana, dovoljan unos vlakana, odgovarajuća hidracija, redovita tjelesna aktivnost i kvalitetan san dio su šire slike zdravlja. Važno je pritom osluškivati vlastiti organizam jer ono što odgovara jednoj osobi ne mora nužno odgovarati drugoj.

A kada se pojave dugotrajniji ili izraženi probavni simptomi, uvijek je dobro potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka.

Jer zdravlje crijeva nije samo pitanje toga koje mikroorganizme imamo u crijevima. Ono je rezultat složene ravnoteže između probavne funkcije, mikrobiote, prehrane, životnih navika i individualnih karakteristika.

Lactobacillus i Bifidobacterium – mali mikroorganizmi, velika priča

Crijevna mikrobiota jedan je od fascinantnijih primjera koliko je ljudski organizam povezan sa svijetom mikroorganizama.

Lactobacillus i Bifidobacterium važni su rodovi koji se desetljećima proučavaju u kontekstu probavnog sustava i probiotičkih proizvoda. No upravo nam suvremena istraživanja pokazuju koliko je važno biti precizan: različite bakterije, vrste i sojevi ne mogu se promatrati kao da imaju potpuno ista svojstva.

Zato je dobro zapamtiti jednostavno pravilo: kada govorimo o probioticima, nije dovoljno znati samo „koja bakterija“ – važno je znati i „koji soj“.

A kada govorimo o zdravlju crijeva, najbolji je pogled onaj koji ga promatra kao cjelinu – od prehrane i životnih navika do složenog svijeta mikroorganizama koji žive u našem probavnom sustavu.

Reference

• Marco ML, Cunningham M, Bischoff SC, et al. The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of gut health. Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology. 2026;23:432–448. Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology – znanstveni članak
• Hill C, Guarner F, Reid G, et al. The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics consensus statement on the scope and appropriate use of the term probiotic. Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology. 2014;11:506–514. Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology – znanstveni članak